Primena i izazovi implementacije ERP-a u metalskoj industriji – CDT Baza znanja

Primena i izazovi implementacije ERP-a u metalskoj industriji

Zašto je značajna metalska industrija u Srbiji?  

Metalska i mašinska industrija su jedne od najvažnijih oblasti srpske privrede sa učešćem od 6% u  BDPu i 20% u izvozu. U primarnoj proizvodnji koja podrazumeva proizvodnju i preradu osnovnih  metala, dominiraju svakako velike kompanije. U sekundarnoj proizvodnji koja predstavlja  proizvodnju specijalizovanih proizvoda od metala, udeo srednjih i malih preduzeća (SMP) je čak  90%, čime su oni nosioci dinamike i razvoja ovog sektora. Osnovne karakteristike metalske industrije  u Srbiji su visokokvalifikovana radna snaga, niski troškovi i pristup izvoznim tržištima (EU,  Jugoistočnoj Evropi i Bliskom Istoku), na osnovu kojih upravo SMP u metalskom sektoru obezbeđuju  fleksibilnost, inovativnost i konkurentnost.  

Koji su dosadašnji efekti digitalizacije procesa u sekundarnoj metalskoj industriji?  

Poslednjih 10-15 godina metalska industrija značajno je popravila performanse same proizvodnje,  uvođenjem novih tehnologija u proizvodne procese, CNC mašine i obradne centre sa softverskim  upravljanjem i kontrolom. Međutim, implementacija ERP-a je neophodna kako bi se celokupno  poslovanje kompanije stavilo pod softverski režim.  

Koje su moguće primena ERP-a u modulu proizvodnje metalske industrije?  

U metalskoj industriji najveći akcenat prilikom implementacije ERP-a je svakako modul proizvodnje,  čiji su najznačajnije segmenti u modulu:  

– evidencija tehničke dokumentacije  

U metalskoj industriji konstrukcioni biro predstavlja važnu kariku između prodaje, nabavke,  proizvodnje i finansija. Proces kreće od prodaje koja dobija zahtev od klijenta (pdf tehnički crtež,  autocad i sl.) na osnovu čega konstrukcioni biro izrađuje kalkulaciju koja sadrži sve materijale i  troškove. Ponude koje proizilaze iz kalkulacija evidentiraju se kroz interne dokumente ERP-a jer  neće svaka ponuda biti realizovana ali je za preduzeće značajno da ima na jednom mestu pregled  svih ponuda i tehničke dokumentacije.  

– struktura sastavnice, radni nalog i operaciona lista  

Nakon otvaranja šifre artikla definiše se tehnologija, sastavnica i radni nalog. U metalskoj industriji  tehnologija podrazumeva veći broj operacija u različitim mašinskim centrima, a koji mogu biti na  različitim lokacijama i gde logistika čini tehnološki postupak. Primer: ulazak table lima u proizvodnju  podrazumeva: čišćenje lima (peskiranje), sečenje lima (laserom), savijanje lima (plazmom), glodanje  lima (CNC), varenje lima, farbanje gotovog proizvoda. Glavna prednost primene ERP-a u tehnologiji  je kompletno praćenje procesa proizvodnje, kontrola utrošaka materijala kroz sastavnice, kontrola  dinamike i toka proizvodnje kroz radne naloge i precizna uputstva radnicima na linijama kroz  operacione listove koji mogu sadržati i fotografije.  

– planiranje raspoloživih resursa, materijala i proizvoda  

U ERP se unose kapaciteti tehnologije odnosno svake mašine (nakon merenja svake operacije) i u  kombinaciji sa unetim radnim nalozima može se dobiti odgovor o procentu uposlenosti mašina i  rokovima proizvodnje. Važan korak u planiranju proizvodnje je „preplaniranje“, odnosno obrada  strukture prodajnog artikla i analiza svakog sastavnog dela, kako bi se za svaku poziciju kreirali radni  nalozi. Ukoliko se u katalogu proizvoda dobavljača unesu i informacije o rokovima isporuke  materijala ili proizvoda, kroz ERP izveštaj dobijaju se odgovori: koliki su slobodni kapaciteti, po kojoj  ceni koštanja i u kom roku se može odgovoriti klijentu. Karakteristika metalske industrije je i uslužna  proizvodnja (podizvođači), i česta je praksa koriščenja/davanja uslužne obrade materijala drugom  pravnom licu. 

V5 GROUP DOO Beograd April 2021.  

– pogonske i magacinske evidencije preko bar kodova  

Proizvodnju u metalskoj industriji određuju tehnologija i alati. Alate na mašinama, radi boljeg  razumevanja, možemo uporediti sa aplikacijama na mobilnom telefonu. U metalskoj industriji je u  opticaju veliki broj alata koji se koriste na jednoj mašini. Obzirom da tehnologija podrazumeva veći  broj mašina tako je i broj alata velik. Primenom ERP-a uvodi se evidencija svih alata po bar kodovima  i sa svim potrebnim informacijama o vrsti alata, stanju alata, proizvođaču alata, dobavljaču alata,  očekivanom roku trajanja, servisnom intervalu, fotografijama, vlasništu alata (u situacijama uslužne  proizvodnje). U ERP-u se kroz radni nalog evidentira kretanje alata od magacina do pogona i nazad  u magacin.  

U proizvodnji metalske industrije, kao i u drugim industrijama, primenom ERP-a preduzeću je  omogućena :  

– pogonska, laboratoriska i završna kontrola  

– praćenje sertifikata i sledljivost (LOT tracing)  

– praćenje repromaterijala po šaržama dobavljača  

– praćenje održavanja mašina, servis i rezervni delovi (tekuće i investiciono održavanje)  

Kako da izazove implementacije pretvorimo u moguća dobra rešenja najčešćih situacija?  

U metalskoj industriji, ukoliko posmatramo modul proizvodnje, izazovi implementacije se nalaze i u  rešavanju sledećih situacija:  

– Jedinica mere – osnovni materijal u proizvodnji je lim (profili, cevi) različitog kvaliteta i  debljine, čija je isporuka definisna u tablama ili kilogramima (komadima) u zavisnosti od  dobavljača. Potrebno je uskladiti JM nabavke i potrošnje u proizvodnji.  

– Artikal može sadržati veliki broj pozicija (delova) koje je potrebno obrađivati kroz više  tehnologija. Potrebno je definisati više nivoa poluproizvoda. Na primer: repromaterijal,  element, poluproizvod, podsklop, sklop.  

– Određivanje redosleda (hodograma) i kapaciteta tehnologije kod složenih proizvoda, gde se  neke među-operacije ponavljaju. Na primer: čišćenje, sečenje, varenje, međukontrola,  međusklop, čišćenje, farbanje, finalno sklapanje, finalna kontrola.  

– Praćenje rada podizvođača koji su prisutni u tehnološkom postupku, logistika kretanja  materijala koji se nalaze na doradi kod podizvođača.  

– Omogućavanje korišćenja zamenskih artikala u sastavnicama, kako bi se kontrolisali utrošci  i tačnost stanja zaliha magacina repromaterijala.  

– Praćenje stepena iskorišćenja (% škarta), definisanje i standardizacija restlova u magacinu  restlova, svođenje na JM količine i vrednosti.  

– Promena namene proizvoda, usled neusaglašenosti ili reklamacija od kupaca. 

 Jelena Radnović Vukčević   Dipl.ekonomista   V5 Group doo Beograd 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *